Rezultati studije iz 2012. pokazali su da jedna porcija svježih borovnica tjedno može usporiti kognitivni pad i poboljšati pamćenje. Druga slična studija provedena 2013. godine, koja je uključivala laboratorijske miševe, otkrila je da bobičasto voće štiti mozak jer ima sposobnost čišćenja toksičnih proteina koji se nakupljaju u mozgu. Zašto ih ne biste uzgojili u svom vrtu? Evo kako.
Prvo odaberite mjesto za sadnju i pripremite tlo. Odaberite sunčano mjesto s dobro dreniranom zemljom. Grmovima borovnice osigurajte dobro obrađeno tlo bez korova i dajte dovoljno vode, jer najbolje rastu kada su izloženi stalnoj vlazi. Naime, borovnica ima plitki korijen i osjetljiva je na sušu. Ova biljka traži kiselo tlo, a optimalni pH tla za njezin uzgoj je 4 - 5,2. Smatra se da je pH tla najveći ograničavajući faktor za uspješan uzgoj ovog bobičastog voća. Tamo gdje tlo nije kiselo, preporučuje se borovnice uzgajati u kontejnerima s odgovarajućim supstratom. Pri sadnji sadnica u vrtu, dajte im dovoljno prostora. Jame moraju biti promjera 60x60 centimetara, a duboke oko 50 centimetara. Razmak između jama treba biti 120 centimetara, a između redova tri metra. Borovnica ne podnosi zbijena tla pa ako je vaše u vrtu takvo, dodajte mu kiseli treset, piljevinu ili mljevenu koru drveta. S piljevinom oprezno jer zbog njega biljka može patiti od nedostatka dušika.
Sadnice borovnica prodaju u kontejnerima pa se mogu saditi cijele godine, ali najbolje je u proljeće i najesen.
