Smještajni kapaciteti urbanog područja Dubrovnika gotovo četiri puta premašuju prihvatni kapacitet stare jezgre grada, jedan je od glavnih zaključaka Studije procjene prihvatnog kapaciteta Dubrovnika, dugoočekivane analize koja će javnosti biti predstavljena danas u Gradskom vijeću.
Taj će dokument biti temelj za upravljanje turističkim tokovima Grada te napokon, kako to i nalaže Zakon o turizmu, postaviti temelje za donošenje odluka o eventualnim ograničavanjima broja ležajeva u toj turističkoj destinaciji koja se već godinama guši pod pritiskom gostiju.
Jutarnji list ekskluzivno je dan prije predstavljanja dobio priliku proučiti taj dokument u kojem su autori sa Sveučilišta u Dubrovniku na 159 stranica analizirali postojeće stanje Grada te, proučavajući tri modela opterećenja, došli do zaključka da je za Dubrovnik, s obzirom na njegove postojeće infrastrukturne i druge kapacitete, najbolji umjereni, posebno kada se analizira situacija na području svjetskog kulturnog dobra, odnosno najkritičnijega gradskog područja - dijela unutar zidina.
Zaključeno je da je za taj lokalitet optimalan prihvatni broj gostiju ukupno 11.275, u što spada između 39 i 49 gostiju hotelskog smještaja, zatim 2068 do maksimalno 3978 gostiju ostalog smještaja te između 4466 i 6386 dnevnih gostiju, što bi Gradu generiralo potrošnju u iznosu od 0,8 do 0,9 milijuna eura.
Najviše ljeti
Ta bi simulacija podrazumijevala i sasvim pristojnu količinu prostora po gostu u najvažnijim zonama, iako se u studiji napominje da gostima nije tijesno niti u simulaciji koja podrazumijeva maksimalno opterećenje.
Ukratko, u umjerenoj bi varijanti svaka osoba na Stradunu na raspolaganju imala 2,48 četvornih metara, dok bi na prostoru od centralne gradske ulice do Ulice Prijeko to bilo 6,84 četvorna metra, a ukupno je predviđeno da se istovremeno na javnim površinama zadržava 2680 osoba.
Studija je razotkrila i neke brojke o trenutačnoj situaciji na području Grada - u staroj gradskoj jezgri tako živi između 1100 i 1204 stanovnika, dok na posao u isti dio grada ovisno o dijelu godine svakodnevno dolazi između 208 i 1578 zaposlenika (najmanje zimi, a najviše ljeti).
Isto tako, studija je otkrila i da na području povijesne jezgre ima ukupno 5000 ugostiteljskih stolova, među kojima su izdvojene ulice od kojih svaka ima više od 150 stolova - Stradun, Prijeko, Široka, Za Rokom, Cvijete Zuzorić, Gundulićeva i Bunjićeva poljana i Poljana Ruđera Boškovića.
Dapače, u cijelom nizu ulica broj stolica po kvadratu prelazi 2,3, što najviše govori u prilog preopterećenosti prostora, a znanstvenici su izračunali i da, kad se vanjskim stolicama pribroje prostori unutar objekata, ukupan kapacitet ugostiteljskih objekata na području svjetskog kulturnog dobra iznosi 6250 osoba u jednom turnusu gostiju, od čega se 92% nalazi na uskom području Straduna i okolnih ulica.
Benefiti za lokalce
Zanimljivo, znanstvenici u studiji ističu i da su se tijekom rada na analizi susreli s problemom nedostatne statistike te sugeriraju da bi se prikupljanju i obradi podataka trebala posvetiti veća pažnja, a daju i neke preporuke za upravljanje turističkim tokovima u skorijoj budućnosti.
To su uz ostale ograničenje daljnjeg nekontroliranog razvoja turizma unutar svjetskog dobra te promjena regulatornog okvira, bolja uključenost lokalnog stanovništva u planiranje, poticanje i subvencioniranje benefita za lokalno stanovništvo s ciljem zaustavljanja trenda iseljavanja prouzročenog prekomjernim razvojem turizma.
Ipak, najzanimljivije će biti vidjeti na koji će način struka konkretno iskoristiti rezultate studije, posebno s obzirom na mogućnosti koje im pruža Zakon o turizmu, kao i ranije najave gradonačelnika Mate Frankovića da će se Grad obračunati s apartmanizacijom.